Aktuelno

Arxellence 3: Svečana dodela nagrada istakla arhitekturu kao pokretača sećanja i održivog razvoja

Svečana dodela nagrada za nagrađene predloge u okviru Arxellence 3 obeležila je završnicu međunarodnog transdisciplinarnog arhitektonskog konkursa ideja, koji su organizovali ALUMIL i AEGEAS, u sredu, 29. aprila 2026. godine, u Eugenides Foundation. Konkurs je bio posvećen kreiranju modela istorijskog sećanja, održivosti i inovacije za ostrvo Gyaros.

Arxellence 3, organizovan od strane ALUMIL Grupe i neprofitne organizacije za kulturu i dobrobit AEGEAS, uz podršku i suorganizaciju Technical Chamber of Greece, okupio je više od 1.200 prijava iz preko 80 zemalja i rezultirao sa 30 finalnih predloga. Time je potvrđen međunarodni karakter i prestiž ovog projekta, kao i veliko naučno i kreativno interesovanje za ostrvo Gyaros.

Međunarodni žiri konkursa dodelio je 3 nagrade i 4 počasna priznanja predlozima koji su se posebno izdvojili u skladu sa ciljevima i pravilima Arxellence 3, definisanim smernicama Evropskog parlamenta o rešenjima zasnovanim na prirodi (Nature-Based Solutions – NBS) i inicijativi New European Bauhaus (NEB), koje promovišu zaštitu biodiverziteta kroz rešenja inspirisana prirodom.

Program je moderirala arhitektkinja Anastasia Philippeou, nakon čega su usledili pozdravni govori, obraćanja i prezentacije.

Georgios Milonas: „Arxellence 3 je doprineo isticanju potrebe za zaštitom Gyarosa“

U svom uvodnom obraćanju, predsednik i izvršni direktor ALUMIL kompanije Georgios Milonas istakao je da je „Arxellence 3 odlučujuće doprineo isticanju potrebe za zaštitom Gyarosa, mobilišući naučnu zajednicu, civilno društvo i državu“. Istovremeno je pozdravio usvajanje novog predsedničkog dekreta kojim se definišu zone i namena zemljišta unutar zaštićenog područja ostrva Gyaros, nakon razmatranja i odobrenja od strane Saveta države.

Predsednik i izvršni direktor ALUMIL kompanije, Georgios Milonas

Kako je naveo, „sadržaj novog predsedničkog dekreta u suštini potvrđuje ciljeve, viziju i pravce međunarodnog transdisciplinarnog konkursa Arxellence 3, naglašavajući doprinos pristiglih predloga i stvarajući zamajac za budućnost Gyarosa“.

Lazaros Tsavdaridis: „Očuvanje istorijskog sećanja naša je neupitna obaveza prema budućim generacijama“

U ime premijera Kyriakos Mitsotakis, prisutnima se obratio zamenik ministra razvoja Lazaros Tsavdaridis, koji je inicijativu Arxellence 3 opisao kao izuzetnu, prenoseći „srdačne pozdrave i nepokolebljivu podršku premijera i Vlade inicijativi koja objedinjuje kulturu, životnu sredinu i inovacije“.

Efthymios Bakoyannis: „ALUMIL-ov arhitektonski konkurs predstavlja primer koji treba slediti“

„Kroz instituciju Arxellence, ALUMIL je poslednjih godina obavio izuzetan posao i uspeo da arhitektonskom pristupu oblikovanju prostora da potpuno novu dimenziju – onu koja može predstavljati primer drugim organizacijama koje realizuju projekte od javnog značaja, kroz arhitektonske konkurse kao izbor kvaliteta i transparentnosti“, naglasio je Efthymios Bakoyannis.

Roi Kavalieratou: „Dužnost AEGEAS-a je da čuva i promoviše grčku kulturu i istorijsko nasleđe“

Govoreći u ime AEGEAS-a, Roi Kavalieratou istakla je da je konkurs uspešno spojio očuvanje istorijskog sećanja sa savremenim pristupom održivom razvoju.

Prenoseći pozdrave Athanasios Martinos, naglasila je da je „Gyaros, pusto ostrvo u srcu Egejskog mora, mesto teške i tragične istorije, gde su hiljade ljudi bile prognane i zatvarane, dok su mnogi izgubili živote, o čemu svedoči napušteno groblje na ostrvu“. Istovremeno, dodala je, „Gyaros predstavlja dragoceno stanište divljeg sveta od jedinstvenog ekološkog značaja“.

„U AEGEAS-u smatramo svojom dužnošću da čuvamo i promovišemo grčku kulturu i istorijsko nasleđe“, zaključila je.

Dr Maria Papadopoulou: „Gyarosu su potrebna rešenja koja povezuju istoriju, ekologiju, tehnologiju i održivost“

Maria Papadopoulou opisala je Arxellence 3 kao „uzornu inicijativu u kojoj se sećanje i priroda ne posmatraju kao suprotstavljene sile, već kao komplementarni okviri delovanja“.

Govoreći kao profesorka Nacionalnog tehničkog univerziteta u Atini, predsednica Agencije za prirodnu sredinu i klimatske promene (N.E.C.C.A.) i predsednica Konkursne komisije, istakla je da proglašenje Gyarosa za zaštićeno područje „ne znači da se tamo ništa ne može raditi, već da svaka intervencija mora slediti metode definisane naukom“.

Naglasila je da je cilj konkursa bio jasan: „minimalno invazivne i reverzibilne intervencije prilagođene prostoru, sa autonomijom resursa i logikom cirkularnih tehnologija, usmerene na podršku istraživanju, obrazovanju i kolektivnom sećanju“.

Predstavljanje nagrađenih projekata i ceremonija dodele nagrada

Centralni deo događaja u amfiteatru Eugenides Foundation bio je posvećen predstavljanju nagrađenih projekata. Kroz prezentacije i audiovizuelni materijal, autori su predstavili svoje ideje, nakon čega su dodeljene 3 glavne nagrade i 4 ravnopravna počasna priznanja.

1. nagrada – Zatvor transformisan u savremeni istraživački centar

Prva nagrada dodeljena je grčkim arhitektama Aris Grammatas i Iason Fragkos za projekat „Palingenesis: From Memory to Self Sufficiency“.

Prva nagrada: „Palingenesis: From Memory to Self Sufficiency“

Predlog predviđa transformaciju zatvorskih objekata na Gyarosu u istraživački centar posvećen održivosti, sećanju i zaštiti životne sredine. Ostrvo se posmatra kao prostor u kojem arhitektonska intervencija mora uzeti u obzir snažno istorijsko nasleđe i stroga ekološka ograničenja, uz podršku savremenom istraživanju, obrazovanju i dugoročnom boravku u izolovanom i osetljivom okruženju.

2. nagrada – Od mesta progona do muzeja i samoodrživog istraživačkog centra

Druga nagrada pripala je timu autora Ali Andaji Garmaroodi, Shayan Ebrahimi, Mohammad Javad, Ghazaleh Alisirat, Zahra Jamali i Negar Jebeli, aktivnih u Nemačkoj i Iranu, za projekat „Gyaros Horizon: Adaptive Reuse of a Carceral Landscape into a Renewable Research Ecosystem“.

Druga nagrada: „Gyaros Horizon: Adaptive Reuse of a Carceral Landscape into a Renewable Research Ecosystem“

Njihov projekat reinterpretira napušteni zatvorski kompleks kroz strategiju adaptivne prenamene, pretvarajući nekadašnje mesto zatočeništva i torture u muzej i samoodrživi centar za istraživanje, kulturu i održivi život.

3. nagrada – „Ostrvo izolacije i smrti“ dobija novi život

Treća nagrada pripala je studiju Metin Keskin Architects za projekat „From Memory to Nature“, čija je vizija transformacija „ostrva izolacije i smrti“ u model usmeren ka životu i stvaranju novih vrednosti.

Treća nagrada: „From Memory to Nature“

Počasna priznanja

Ravnopravna počasna priznanja dodeljena su sledećim timovima:

  • Arrogant Architects iz Bugarske
  • Mackay and Partners  iz Ujedinjenog Kraljevstva
  • Ben Huser iz Švajcarske
  • Se Architecture iz Turske

SFEA 1967–1974: „Bez intervencija — očuvati spomenike i omogućiti pristup lokalitetu“

Predstavnici Udruženja zatvorenih i prognanih boraca otpora 1967–1974 (SFEA) prisustvovali su ceremoniji i istakli stav da na Gyarosu ne bi trebalo sprovoditi intervencije. Pozvali su državu da očuva spomenike i omogući pristup lokalitetu građanima, posebno mladima.

„Želimo da ovo mesto ostane neizmenjeno. Tražimo očuvanje zatvora, groblja i pristaništa kako bi postali dostupni javnosti. Nažalost, prikazane studije predstavljaju grube intervencije. Pitam se – da li neko planira intervencije na Partenonu demokratije?“ izjavio je Evangelos Gkiougis, naglašavajući protivljenje turističkom razvoju i poslovnoj eksploataciji ostrva.

Član upravnog odbora SFEA, Stelios Vasileiou, dodao je: „Ni jedan pedalj zemlje ne pripada nikome osim narodu i njegovoj istoriji. Ovo mesto može biti samo javno, posvećeno sećanju, istoriji i kulturi, slobodno dostupno novim generacijama učenika, studenata i istraživača kako bi razumeli cenu slobode.“

Dr Evangelos Lyroudias: „Ograničenja sama po sebi nisu zaštita. Zaštita je znanje.“

Zatvarajući ceremoniju, Evangelos Lyroudias istakao je da su „arhitektonski konkursi pukotine kroz koje prolazi budućnost“ i da je upravo to postignuto kroz Arxellence 3 – otvaranje prostora za nove ideje.

Kako je naveo, doprinos konkursa bio je višedimenzionalan: „Kroz najzahtevniji slučaj – slučaj Gyarosa – dobili smo novu metodologiju za zaštitu biodiverziteta i korišćenje prirodnih resursa“, koja može poslužiti kao model i drugim ostrvima u potrazi za održivim rešenjima.

„Ograničenja sama po sebi nisu zaštita. Zaštita je znanje“, zaključio je.

Više informacija o konkursu dostupno je NA LINKU