Aktuelno

Bioplastika koja „jede“ ugljendioksid – Novo rešenje za fasadne panele

Nemački startap Made Of Air razvio je bioplastiku koja se proizvodi od šumskog i poljoprivrednog otpada, a pritom trajno vezuje ugljenik. Ovaj inovativni materijal već je pronašao primenu u arhitekturi kroz heksagonalne panele postavljene na Audijevom salonu u Minhenu

U eri kada klimatske promene postaju neizbežna realnost, nauka i inženjering sve više tragaju za materijalima koji ne samo da ne štete okolini, nego aktivno doprinose njenoj obnovi. Jedan od takvih inovativnih poduhvata dolazi iz Nemačke: startap Made of Air razvija bioplastiku koja sekvestrira ugljenik i na taj način pretvara otpad iz šuma i poljoprivrede u korisne građevinske materijale, među kojima su i fasadni paneli.

Kako nastaju bioplastični paneli

Osnovna ideja Made of Air zasniva se na procesu pirolize, odnosno sagorevanja biomase bez kiseonika. Na taj način drveni i poljoprivredni otpad pretvara se u biochar – stabilan ugljeni materijal koji zadržava ugljenik unutar svoje strukture i sprečava njegovo vraćanje u atmosferu.

Biochar se zatim kombinuje sa polimerima biljnog porekla i dobija se termoplastični materijal koji se može koristiti za izradu različitih građevinskih i dekorativnih elemenata.

Posebna vrednost ovog procesa je u tome što materijal nije samo klimatski neutralan već je karbonski negativan: ugradnjom u zgradu trajno se vezuje više ugljen-dioksida nego što ga je emitovano tokom proizvodnje.

Prvi primer primene

Najpoznatiji projekat Made of Air je serija heksagonalnih panela pod nazivom HexChar. Tokom prošle godine oni su postavljeni na fasadi Audijevog prodajnog salona u Minhenu i to je prvi primer primene ovog materijala u jednoj zgradi.

Paneli su dizajnirani tako da zadovolje i estetske i tehničke zahteve, a istovremeno su doprineli smanjenju emisije ugljenika. Procene govore da je ugradnjom panela trajno uklonjeno približno deset tona CO₂ iz atmosfere.

To jeste zanemarljiva količina, ali pokazuje potencijal tehnologije u praksi. Zanimljivo je i to da su troškovi ugradnje bili u rangu sa klasičnim materijalima, pa ovaj projekat dokazuje da održivost ne mora nužno biti skuplja.

Prednosti bioplastičnih panela

Glavna prednost bioplastike Made of Air je njena sposobnost da trajno vezuje ugljenik, čime se aktivno doprinosi borbi protiv klimatskih promena. Korišćenjem otpadne biomase kao sirovine smanjuje se potreba za novim resursima i sprečava se spaljivanje otpada, dok se istovremeno dobija stabilan materijal koji može da izdrži spoljne atmosferske uslove.

Pošto je reč o termoplastičnom materijalu, on je kompatibilan sa standardnim proizvodnim procesima poput injekcionog presovanja ili ekstrudiranja. To znači da nema velikih ulaganja i menjanja postojeće tehnologije proizvodnje.

Estetska fleksibilnost takođe je važna – heksagonski paneli pokazuju da se funkcionalnost može spojiti sa modernim dizajnom.

Izazovi i ograničenja

Ipak, put do masovne primene nije bez prepreka. Skaliranje proizvodnje zahteva stabilan dotok velikih količina biomase i efikasnu logistiku, jer bi transport mogao da poništi ekološke prednosti.

Troškovi proizvodnje u pilot fazama jesu konkurentni, ali za širu komercijalizaciju potrebne su dodatne investicije i optimizacija procesa. Takođe, kvalitet biochar-a može zavisiti od porekla sirovine, što stvara izazove u obezbeđivanju ujednačenog kvaliteta.

Sve su to prepreke da se kompanije odluče za masovnu proizvodnju ovog inovativnog materijala. Otvoreno pitanje je i kako će se materijal ponašati tokom dugih vremenskih perioda izloženosti UV zračenju, vlazi i temperaturnim oscilacijama.

PROČITAJTE JOŠ:

Da li je bioplastika održivi građevinski materijal budućnosti

“Reciklirani teraco” – Još jedno od rešenja za plastični otpad

Moguće rešenje za plastični otpad – Blokovi od reciklirane plastike

Konačno, reciklaža i kraj životnog veka materijala moraju se pažljivo osmisliti kako bi se zatvorio ceo ciklus i sačuvale ekološke prednosti. Nema mnogo smisla ugljenik “zarobiti” u panelima na par decenija, ako će reciklaža panela potom da dovede do novog ekološkog problema.

Šira primena u budućnosti

Pored fasadnih i unutrašnjih obloga, ovakav materijal može naći primenu u nameštaju, dekorativnim elementima, pa čak i u automobilskoj industriji. Pilot projekti poput Audijevog salona u Minhenu važni su jer pokazuju da koncept nije samo laboratorijski eksperiment, već praktično rešenje koje može da promeni način na koji gradimo.

Ako se tehnologija pokaže uspešnom u široj upotrebi, Made of Air bi mogao da postane pionir u novoj generaciji građevinskih materijala koji aktivno pomažu u smanjenju posledica klimatskih promena.

Foto: Made of Air