Tema

Grafitni stiropor – Da li se viša cena isplati?

Grafitni stiropor, ili kako se često u žargonu zove “sivi stiropor” ili “neopor”, je skuplji od klasičnog belog stiropora. Da li je viša cena opravdana? Kakva su izolaciona svojstva grafitnog stiropora? Koji su mu nedostaci?

Iako je standardni beli stiropor (EPS) neuporedivo popularniji, prvenstveno jer mu je cena povoljnija, na tržištu je dostupan i grafitni stiropor. Prepoznatljiv je po sivoj boji koju je dobio zbog određenog procenta grafita koji sadži u sebi. Stoga ga u žargonu često nazivaju “sivi stiropor”, a često ime je i “nopor”, po zaštićenom brendu za ovaj proizvod koji koristi kompanija BASF.

PROČITAJTE JOŠ:

Stiropor ili kamena vuna – koja izolacija je bolja

Stiropor i stirodur – Osobine dva popularna izolaciona materijala

Demit fasada – sve što treba da znate

Iako je sastav i postupak izrade EPS poloča, odnosno klasičnog belog stiropora i grafitnog stiropora slična postoje neke razlike. Naime, tokom procesa ekspandiranja polistirena i same izrade grafitnog stiropora, u njega se dodaje određen procenat grafita. Zbog toga on poprima karakterističnu i za ovaj izolacioni materijal neobičnu sivu boju.

Zahvaljujući dodatku grafita ovaj izolacioni materijal ima za oko 20 odsto bolje zolacione karakteristike. Naime, grafit ima osobinu da deo toplote odbija, poput ogledala, što smanjuje toplotnu provodljivost. Prema tvrdnjama pojedinih proizvođača, grafitni stiropor je po karakteristikama u rangu sa kamenom vunom, iako je od nje jeftiniji.

Bolja toplotna provodljivost omogućava ugradnju tanjeg sloja izolacije, a da se obezbedi isti nivo toplotne izolovanosti, što u nekim situacijama u građevinarstvu može a bude o velikog značaja. Posebno je tanji izolacioni sloj praktičan kod fasada sa puno otvora u vidu prozora.

Inače, grafitni stiropor ime slične mehaničke, termičke i hemijske karakteristike kao i standardni beli stiropor. To znači da se lako oblikuje, precizno je izrađen, pa je lak za ugradnju, jer se mnogo lakše potižu ravne, estetski prihvatljive površine. Stoga je čest izbor za “uradi sam” građevinske poduhvate.

Ne reaguje sa drugim materijalima, kao što su cement, gips, bitumen ili kreč, pa je baš kao i beli stiropor, odličan za izolaciju fasadnih zidova i izradu popularih “demit fasada”. Ovaj izolacioni materijal je paropropustan, možda ne na nivou kao kamena vuna, ali ima dovoljnu paropropusnost da se koristi za izolaciju zidova, bez bojazni od pojave buđi.

Ipak, grafitni stiropor nije ni izbliza popularan kao standardni beli. Razlog tome nije samo viša cena, jer razlika u ceni između ova dva izolaciona materijala nije tako velika. Verovatno najveći razlog neuporedivo veće popularnosti belog stiropora je ta što je razlika u kvalitetu ova dva izolaciona matrijala neznatna. Naime, po oceni mnogih profesionalaca, u praksi će teško biti primetna razlika u kvalitetu izolovanosti nekog objekta ukoliko se on izoluje klasičnim stiroporom od osam centimetara, ili grafitnim stiroporom iste debljine.

Ono što majstori koji su ugrađivali grafitni stiropor ističu, je da prilikom njegove ugradnje treba voditi računa o jednom detalju. Naime, kada se postavi grafitni stiropor, treba izbegavati da bude izložen sunčancu. Pre nego pro se postavi mrežica i završni sloj, tamna boja ovog stiropora upija veliku količinu sunčeve energije, što može nepovoljno da utiče na sušnje lepka.