Uradi sam

Kako se pravi beton – Nije svaka mešavina istog sastava

Kako pravilno napraviti beton? Koliko cementa, a koliko agregata je potrebno, zavisi od namene betona, jer nije isto da li se betonira pešačka staza, parking, ili noseći stub. Kada se isplati kupovina pripremljene betonske smeše u džakovima? Koja granulacija šljunka (agregata) se koristi za koju namenu betoniranja?

Jedno od pitanja za koje je teško pronaći konkretan odgovor na internetu je – kako napraviti beton. Naravno, ovde pričamo o pravljenju betona za sopstvene potrebe, kada je potrebno izbetonirati stazu u dvorištu, napraviti zidić ili slično.

Kupovina gotove mešavine u džakovima

Za manje količine beton može da se meša i ručno u nekom većem koritu ili kofi, dok je za sve veće radove neophodna mešalica za beton. Na samom početku napominjemo da ako su u pitanju manji radovi, na primer pravljenje nekih žardinjera, stubića, ukrasa i slično, možete kupiti već spremnu mešavinu u džakovima.

PROČITAJTE JOŠ:

Održavanje novog betona – Voda i vlaga za maksimalnu čvrstinu

Beli cement – Da li mu je estetika jedina vrlina?

Ona se jednostavno prema uputstvu na pakovanju zameša sa vodom i dobija se beton spreman za upotrebu. Kod ove opcije je dobro to što dobijate mešavinu proverenog kvaliteta i sastava, bez nečistoća u vidu komada drveta, školjki ili eventualno nekog grumena zemlje.

Za manje radove gotova mešavima u džkovima je odlično rešenje

Te nečistoće po izlivanju obično isplivaju na površinu, pa se na njihovom mestu kasnije, kada ta nečistoća istruli, javljaju rupe.

Kada je kupovina gotovog betona u pitanju, nije dobro to što je ovo generalno najskuplja opcija, pa je pogodna samo za zaista male radove.

A kako da sam zamešam beton?

Ukoliko želite sami da napravite beton, od sirovina biće vam potreban cement, šljunak (agregat) i voda. Ono oko čega se najviše vode polemike je koliko čega je potrebno sipati u mešalicu. Sve ove polemike možete da predupredite jednostavnim iščitavanjem uputstava za pripremu koje je odštampano na svakom džaku cementa.

Za najmanje zahtevne betonske konstrukcije kao što su, na primer, pešačke staze oko kuće, u mešalicu se na jednu lopatu cementa stavlja pet i po lopata šljunka. Za temelje manjih objekata ili betonske prilaze po kojima će se kretati i vozila, na jednu lopatu cementa idu četiri i po lopate agregata.

Za konstruktivno zahtevnije betonske elemente, kao što su betonske ploče, betonske grede ili stubovi, na jednu lopatu cementa se u mešalicu stavljaju samo četiri lopate agregata.

Zavisno od količine cementa u betonskoj smeši, primetna je i razlika u njenoj teksturi, pa se jasno primećuje kada je beton bogatiji cementom, ili kada je siromašniji, kako majstori obično kažu – posniji. Količinu vode treba dozirati tako da smesa nije ni previše retka ni previše gusta.

Koji agregat koristiti?

Odabir agregata takođe igra značajnu ulogu. Poželjna je upotreba separisanog agregata, odnosno agregata koji je prošao kroz tretman separacije, odnosno oslobađanja od svih nečistoća.

PROČITAJTE JOŠ:

Betonski crep – Da li mu je povoljnija cena jedini adut?

Štampani odnosno dekorativni beton – Prednosti i mane

Za manje radove, kao što je izlivanje žardinjera, pravljenje betonskih ukrasa i slično, preporuka je kupovina takozvane “jedinice”, odnosno sitnije prosejanog agregata, dok je za grube radove agregat krupnije granulacije sasvim zadovoljavajući, pod uslovom da je dobrog kvaliteta, odnosno čistoće.

Foto: Freepik, Pexels, Baumit