Tema

Sakupljanje kišnice – Sve što treba da znate

Kišnica je besplatan vodeni resurs. Za razliku od proizvodnje struje, gde je suština u smanjenju računa, kod sakupljanja kišnice je uglavnom suština da se nekom objektu koji je udaljen od vodovodne mreže na ovaj način značajno poveća komfor

Rešavanjem snabdevanja vodom sakupljanjem kišnice moguće je vikendici na udaljenoj lokaciji u prirodi, obezbediti nivo komoditeta kao da se nalazi u gadu. U Srbiji godišnja suma padavina na nivou države prosečno iznosi oko 900 mm, dok se u području Beograda kreće oko 680–700 mm, pa i obična porodična kuća sa srednje velikim krovom može da prikupi desetine hiljada litara godišnje.

Dve namene: tehnička vs. pijaća voda

Za sanitarne potrebe – ispiranje toaleta, pranje dvorišta i automobila, mašinu za veš i zalivanje – kišnica je odlična, čak bolja od vode iz vodovoda, jer je meka i ne stvara kamenac.

Kada je planirate za piće i kuvanje, standardi su daleko stroži: potrebno je projektovati tretman koji pokriva mikrobiološku bezbednost, fizičko-hemijsku ispravnost i dugoročno praćenje kvaliteta.

Kako sistem funkcioniše

Tipičan sistem čine krov i oluci, hvatači lišća i peskolov, “first-flush”,odnosno odvajanje prvog talasa grubih nečistoća, predfilter pre rezervoara, rezervoar (nadzemni ili ukopni), potisna pumpa ili hidrofor i, po potrebi, post-tretman (mehanička filtracija, aktivni ugalj, UV dezinfekcija, a za pijaću vodu često i reverzna osmoza sa remineralizacijom).

Komponente dostupne na tržištu u Srbiji

U praksi nema problema da pronađete sve delove. Rezervoare i cisterne za kišnicu nude specijalizovani domaći dobavljači (npr. vertikalne ukopne cisterne od 3.000 l i više), a postoje i proizvođači i distributeri modularnih sistema za podzemno skladištenje.

Šematski prikaz sitema sa podzemnim skladištenjem vode

Za predfiltraciju i hvatanje krupnih nečistoća dostupni su elementi za zaštitu oluka od lišća, dok se “first-flush” uređaji mogu nabaviti preko uvoza ili specijalizovanih prodavnica.

Za pritiak u kućnom vodovodnom sistmu koriste se hidropak setovi opreme (Wilo, Grundfos i dr.), a za završni tretman postoje UV sterilizatori.

Nadzemno ili podzemno skladištenje

Nadzemni rezervoari su brzi za ugradnju i idealni za dvorišna zalivanja i tehničku vodu. Ukopne cisterne su diskretnije, stabilnije na temperaturne oscilacije, mogu biti vezane na celu kuću.

Modularni podzemni sistemi (“sanduci”/plastični moduli) dozvoljavaju da se na istom prostoru i skladišti i infiltrira višak kišnice nazad u tlo, što smanjuje opterećenje olujne kanalizacije.

Šta je “first-flush” i zašto je bitan

Prvih nekoliko desetina litara sa krova često nosi najviše prašine, polena, ptičijeg izmeta i sitnih čestica. Uređaji za odvajanje prvog talasa privremeno akumuliraju taj deo i automatski ga prazne, dok se ostatak čistije kišnice usmerava u rezervoar. Time se jasno podiže kvalitet vode u skladištu i smanjuje opterećenje završne filtracije.

Dimenzionisanje sistema – koliko zaista vode možete da “uhvatite”

Količina zavisi od površine krova, godišnjih padavina i gubitaka. Prosek za kuću sa krovom od 120 m² je oko oko 67.000 litara godišnje. Ako od toga 50–60% usmerite na tehničku potrošnju, rezervoar od 5–10 m³ uz dobru regulaciju može pokriti veliki deo potreba između kiša.

Za sela u brdskim krajevima sa većim padavinama godišnji prinos može biti i veći; u suvljim područjima Vojvodine manji, pa dimenzionisanje treba raditi lokalno.

Tretman za tehničku vodu

Za sanitarne namene cilj je da u rezervoar ulazi što “čistija” sirovina. To se postiže hvatačima lišća, peskolovima, “first-flushom” i predfiltrom pre ulaza u cisternu. Za zaštitu kućnih uređaja tipično se dodaje mehanički filter (npr. 50–100 mikrona) u liniji posle pumpe, a po potrebi i ugeljni filter za mirise i boju. Ovde je fokus na jednostavnom održavanju uz jasne oznake da to nije voda za piće.

Tretman za pijaću vodu – što je realno i bezbedno

Ako kišnicu planirate kao jedini izvor pijaće vode, tretman mora da bude višestepen i stalno pod nadzorom: mehanička filtracija (sediment), aktivni ugalj (organske materije i deo mikro-zagađivača), UV dezinfekcija (bakterije/virusi) i, po potrebi, reverzna osmoza sa remineralizacijom za fini poliranje i smanjenje rastvorenih kontaminenata.

Proizvođači prisutni na našem tržištu nude UV i RO sisteme različitih kapaciteta, od kućnih do industrijskih. Važno je znati da UV ne uklanja hemijske zagađivače, a RO značajno smanjuje mnoge, ali zahteva pravilno projektovanje, servis i monitoring.

Ipak, najčešća je opcija da domaćintva za potrebe kuvanja i piće koriste standardne bokale za filtriranje vode, dok se tehnička voda koristi za sve ostale potrebe. Ovaj princip umnogome pojednostavljuje proceduru, a nije nepraktičan, jer većina domaćinstava inače vodu iz vodovoda ne koristi za piće, već je filtrira u bokalima,ili nabavlja flaširanu vodu.

“Večne hemikalije” i druge savremene brige

Istraživanja poslednjih godina ukazuju da kišnica širom sveta često sadrži povišene nivoe “večnih hemikalija” (PFAS), koje su problematične već u tragovima. Zbog toga se pijaća upotreba kišnice bez adekvatnog tretmana i nadzora ne preporučuje.

Ako se ciljano ide na pijaću vodu, dobro projektovana kombinacija aktivnog uglja i RO može znatno smanjiti izloženost, ali se preporučuju periodične laboratorijske analize.

Pumpe, hidropaci i upravljanje pritiskom

Da bi slavine i uređaji radili kako treba, iza rezervoara se postavlja potisni sklop sa hidroforom ili kompaktnim “hidropakom” sa elektronskom regulacijom. U Srbiji su široko dostupni kompleti renomiranih proizvođača, sa pratećim priključnim kompletima i posudama pod pritiskom.

Krov i materijali – šta (ne) sakupljati

Za pijaću namenu birajte krovne pokrivače i oluke deklarisane kao pogodne za sakupljanje kišnice; izbegavajte stare oluke i farbe sa olovom i površine koje lako ispiraju teške metale. Za tehničku vodu ova ograničenja su blaža, ali predfiltracija je i dalje ključna.

Kako izgleda tržišna ponuda opreme

Na domaćem tržištu dostupni su: ukopne i nadzemne plastične cisterne za kišnicu različitih zapremina, modularni sistemi za retenciju i infiltraciju, zaštite za oluke i predfiltaracija, “first-flush” uređaji iz uvoza, hidropak sistemi za kućnu distribuciju i širok spektar UV i RO uređaja za završni tretman.

PROČITAJTE JOŠ:

Šta su solarni paneli, a šta solarni kolektori?

Koliko može da uštedi pasivna kuća, a koliko košta njena gradnja?

Kako postati kupac-proizvođač električne energije

Za domaćinstvo sa primerom od ~67.000 litara godišnje izračunatih sa krova od 120 m², pametno upravljanje dovoljnim rezervoarom i realna potrošnja mogu da pokriju gotovo svu sanitarno-tehničku potrošnju čak i solidan deo sezonskih potreba za baštu.

Ako želite potpuni prelazak na kišnicu za piće, računajte na veću investiciju u tretman, redovne servise i periodična ispitivanja vode – to je cena dugoročne nezavisnosti, ali i sigurnosti.

Ipak, mnogo je jednostavnije da kišnica obezbeđuje samo sanitarnu vodu, a da se pijaća voda posebno filtrira.