Tema

Podno grejanje – prednosti i mane

Poslednjih godina podno grejanje postaje sve popularnije. Da li se isplati zameniti klasične radijatore i ugraditi sistem podnog grejanja? Koje su prednosti i mane podnog grejanja? Da li je cena najveća prepreka?

PROČITAJTE JOŠ:

Koliko struje troši električno podno grejanje

Zašto su toplotna pumpa i podno grejanje dobitna kombinacija

Podno grejanje poslednjih godina postaje sve popularnije kada su sistemi centralnog grejanja u pitanju. Naravno, radijatori i dalje vode glavnu reč, ali podno grejanje ima određenih prednosti. Podno grejanje se svrstava u grupu niskotemperaturnih grejanja, a temperature poda se, zavisno od namene prostorije, kreću između 21 i 28 stepeni Celzijusa. To, i činjenica da toplota dolazi iz poda, donosi mnogo prednosti u odnosu na klasične radijatore.

Prednosti podnog grejanja

Jedna od najočiglednijih prednosti je odsustvo vidljivih grejnih tela u kući. Ispod prozora je često praktično smestiti komodu ili ormaarić, ali to nije moguće jer se ispod većine prozora nalazi – radijator. Podno grejanje je dobro za sve osobe koje imaju probleme sa alergijama. Naime, radijatori i druga grejna tela zbog svoje visoke temperature, stvaraju intenzivno kretanje i vrloženje vazduha, što pospešuje podizanje prašine u sobi.

Kod podnog grejanja, koje jednako celom površinom podova isijava toplotu, ovo je neuporedivo manje izraženo. Pored toga, podno grejanje ne isušuje vazduh u prostorijama, pa nema potrebe za postavljanjem posebnih isparivača i ovlaživača vazduha. Kako se topao vazduh kreće prema gore, kod klasičnih vrsta grejanja je uvek najhladnije u zoni nogu, pa je čest slučaj da nam je u sobi vrućina, a da nam je hladno po nogama.

Podno grejanje greje upravo od nogu, pa se temperatura po zapremini prostorije idealno prostire. Pored poboljšanja komoditeta, to utiče i na smanjenje potrošnje, jer je termostat kod podnog grejanja obično postavljen na nižu tempraturu.

Električno podno grejanje je jednostavnije i jeftinije za ugradnju, ali nije ekonomično kao vodeno koje može da koristi neki jeftiniji energent od električne energije

Mane podnog grejanja

Naravno, postoje i određene mane, ali to su mane samo uslovno rečeno, sve zavisi od slučaja do slučaja. Podno grejanje je inertnije od radijatorskog. Pošto je podno grejanje radi na nižim temperturama (do 40 stepeni Celzijusa, dok radijatorsko grejanje radi i sa temperaturama do 70 stepeni), a i pošto su cevi podnog grejanja sakrivene ispod poda, potrebno je duže vreme da se prostorija zagreje.

To može da predstavlja problem u jutarnjim časovima, pa je najbolja opcija ne gasiti podno grejanje tokom noći, nego smanjiti željenu temperaturu u prostorijama. Stoga, podno grejanje nije dobar izbor za objekte koji se greju povremeno, kao što su pomoćne prostorije, prostorije u poslovnim zgradama koje se koriste samo povremeno i slično.

NOVOKomercijalna Vozila – Najčitaniji portal namenjen profesionalnim vozačima

Takođe, podno grejanje ne može da se uvede u stan koji je već povezan na mrežu centralnog grejanja, jer takve adaptacije nisu dozvoljene. Pored toga, ugradnja podnog grejanja iziskuje podizanje nivoa poda za 10 do 12 centimetara, pa je poželjno već prilikom izgradnje objekta to uzeti u obzir. U suprotnom mora se vršiti prilagođavanje, odnosno podizanje svih vrata u stanu.

To već komplikuje situaciju do te mere da je logično odustati od svega i ugraditi klasične radijatore. Naravno, kada se donosi odluka radijatori ili podno grejanje, često je odlučujući teg na vagi činjenica da je ugradnja podnog grejanja nešto skuplja.

Vrste podnog grejanja

Podno grejanje generalno može da se podeli u dve kategorije – vodeno i električno. Električno je jednostavnije i jeftinije za ugradnju. Umesto cevi kroz koje cirkuliše topla voda, a za čije zagrevanje je potreban poseban odvojeni sistem, kod električnog podnog grejanja se ispod poda postavlja veoma tanak električni panel, sličan električnom prekrivaču, a ceo sistem se kontroliše termostatom i tajmerom.

Manji početni troškovi i jednostavna ugradnja mogu da zvuče primamljivo, ali ovaj vid grejanja je pogodan samo za manje stanove ili prostorije koje se povremeno greju. Veliki stan bi kroz račune veoma brzo poništio skromnija početna ulaganja, jer za razliku od TA peći, podno grejanje mora da radi preko dana kada je struja skuplja, a noću kada je električna energija jeftinija, grejanje radi manjim kapacitetom ili uopšte ne radi.

Koje su najbolje podne obloge uz podno grejanje

Za razliku od električnog, vodeno podno grejanje se, baš kao i sistem radijatora, povezuje na sistem centralnog grejanja, a taj sistem može da radi na neki znatno povoljniji energent, kao što su drva, gas ili pelet. Jedna od čestih dilema je kako se sistem podnog grajanja povezuje na postojeći sistem.

O grejanju na pelet smo već pisali, a najveća nedoumuca je kako se sistem podnog grejanja koji koristi vodu temperature do 40 stepeni Celzijusa povezuje sa kotlom na pelet, koji ima radnu temperaturu najčešće od 60 do 80 stepeni celzijusa i da li je povezivanje uopšte moguće. Naravno da jeste, potrebno je samo na izlaz iz kotla da se ugradi takozvani mešni ventil sa termo glavom koji reguliše temperaturu u sistemu i održava je na unapred podešenih 40 stepeni.

Ugradnja podnog grejanja je, dakle, moguća i na postojeće sisteme centralnog grejanja sa radijatorima. Isto važi i za sve druge energente koje kotao koristi, ne samo za pelet. Ugradnja električnog kotla u sistem vodenog podnog grejanja naravno nije rentabilna opcija, jer je potrošnja struje tada jednaka ili veća nego kod podnog grejanja koje je u startu električnog tipa, a ulaganja su veća.

Ugradnja podnog grejanja

Ko se odluči za podno grejanje treba da obati pažnju na još neke detalje. Kao završna podloga za podno grejanje preporučuju se keramičke pločice, mermer ili granit jer su upravo ovi materijali vrlo dobri provodnici toplote.

Takođe, može se postavljati dvoslojni ili troslojni parket. Parket od punog drveta se ne preporučuje jer može doći do njegovog rasušivanja, a samim tim i do razilaženja i isklimavanja. Cena podnog grejanja može da varira od 15 do 40 evra po kvadratnom metru a zavisi od toga koje cevi i koja podloga se koriste kao i da li se radi regulacija temperature i protoka za svaku sobu pojedinačno ili samo jedna regulacija za ceo objekat.

Pročitajte još:

Kako rade prolitički kotlovi na drva

Smanjite račun za grejanje uz ove trikove

Grejanje na klima uređaj – za i protiv

Toplotne pumpe za grejanje – prednosti i mane

Aluminijum vs PVC – koja stolarija je bolja

Sve o grejanju na pelet