Kada počinje i kada se završava grejna sezona u Srbiji? Radijatori su topli od ovog datuma
Grejna sezona u Srbiji zvanično počinje 15. oktobra, a završava se 15. aprila. Ipak, radijatori u stanovima mogu biti topli i ranije, a grejanje može da traje i tokom maja. Proverili smo da li isti datumi važe u svim gradovima, na kojoj temperaturi se uključuje centralno grejanje i kada toplane mogu da obustave isporuku toplote
Grejna sezona u najvećem broju gradova Srbije zvanično počinje 15. oktobra, a završava se 15. aprila. To je uobičajeni period rada sistema daljinskog grejanja, tokom kojeg gradske toplane obezbeđuju zagrevanje stanova i drugih priključenih objekata.
Međutim, to ne znači da će radijatori u svim stanovima biti podjednako topli baš 15. oktobra, niti da će grejanje biti potpuno isključeno 15. aprila. U zavisnosti od vremenskih uslova i lokalnih propisa, grejanje može da počne ranije, da se produži ili privremeno prekine tokom toplijih dana.
Da li grejna sezona počinje istog datuma u svim gradovima Srbije?
Iako većina gradskih toplana primenjuje iste osnovne datume, pravila o početku i završetku grejne sezone nisu potpuno jedinstvena na teritoriji Srbije.
Prema Zakonu o energetici, lokalne samouprave nadležne su za utvrđivanje uslova snabdevanja toplotnom energijom. To znači da gradovi i opštine svojim odlukama regulišu način rada toplana, trajanje grejnog dana i uslove pod kojima grejanje može da počne ranije ili da bude produženo.
Tako Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac i Subotica imaju uobičajeni početak grejne sezone 15. oktobra, ali se uslovi za uključivanje grejanja pre tog datuma razlikuju.
Kada toplane moraju da uključe grejanje pre 15. oktobra?
Ako početkom oktobra nastupi hladno vreme, građani ne moraju nužno da čekaju zvanični početak grejne sezone. Većina gradskih odluka predviđa mogućnost ranijeg uključivanja grejanja, najčešće od 1. oktobra.
PROČITAJTE JOŠ:
Kako zagrejati stan dok su radijatori još hladni
Kako se priključiti na sistem daljinskog grejanja?
Šta kada klima uređaj neće da greje
Ipak, nije dovoljno da tokom jednog jutra temperatura padne na nekoliko stepeni iznad nule. Za pokretanje sistema postoje precizno propisani temperaturni uslovi, koji nisu isti u svim gradovima.
U Beogradu se grejanje uključuje i između 1. i 14. oktobra onim danima za koje Republički hidrometeorološki zavod u poslednjoj prognozi prethodnog dana ili prvoj prognozi tog dana predvidi srednju dnevnu temperaturu od 12 stepeni Celzijusa ili nižu.
U Novom Sadu važi drugačiji kriterijum. Grejanje može početi ranije ako temperatura spoljašnjeg vazduha, prema podacima RHMZ-a, tri dana uzastopno u 21 čas bude 12 stepeni ili niža.
U Kragujevcu dovoljno je da temperatura izmerena u 21 čas tokom dva uzastopna dana bude 12 stepeni ili niža. U tom slučaju gradska Energetika ima obavezu da pokrene grejanje i pre 15. oktobra.
U Subotici važi pravilo prema kojem temperatura tri uzastopna dana u 21 čas mora biti 12 stepeni ili niža, kako bi grejanje počelo pre redovnog termina.
Dakle, prag od 12 stepeni pojavljuje se u pravilima više gradova, ali je važno da li se posmatra srednja dnevna temperatura ili temperatura izmerena u određeno vreme, kao i koliko dana zahlađenje traje.
Da li se grejanje isključuje ako je tokom zime napolju toplo?
Jedno od čestih pitanja građana jeste zašto su radijatori hladni iako je grejna sezona u toku. Razlog ne mora da bude kvar, jer toplane imaju pravo da smanje ili privremeno prekinu isporuku toplotne energije kada spoljne temperature dovoljno porastu.
PROČITAJTE JOŠ:
Pravilno odzračivanje radijatora
Šta kada radijator ne greje – Mini vodič
Prema pravilima JKP „Beogradske elektrane“, isporuka toplotne energije prekida se kada je spoljna temperatura viša od 15 stepeni Celzijusa duže od dva sata. Grejanje se ponovo uključuje kada temperatura padne na 12 stepeni ili niže, pri čemu propisani prekid isporuke ne može biti kraći od četiri sata.

To znači da tokom sunčanih oktobarskih, novembarskih ili martovskih dana radijatori mogu biti hladni, iako grejna sezona zvanično traje.
Sličan princip primenjuje se i u drugim gradovima. U Kragujevcu, na primer, toplana može da prekine isporuku tokom povoljnih vremenskih uslova, pod uslovom da se u stanovima održavaju propisane temperature.
Savremene toplotne podstanice imaju automatiku koja reguliše isporuku energije u zavisnosti od spoljne temperature. Zbog toga mlaki ili hladni radijatori ne moraju automatski da znače da u stanu nema odgovarajućeg grejanja.
Do kada traje grejna sezona i može li grejanje da se produži do maja?
Redovan završetak grejne sezone u većini gradova Srbije predviđen je za 15. april, ali to ne mora da bude i poslednji dan kada su radijatori topli.
U Beogradu postoji mogućnost nastavka grejanja u periodu od 16. aprila do 3. maja, kada RHMZ prognozira srednju dnevnu temperaturu od 12 stepeni ili nižu. Ukoliko se hladno vreme nastavi i posle 3. maja, nadležni gradski organ može da naloži dalje snabdevanje toplotnom energijom, ako za to postoje tehnički i tehnološki uslovi.
PROČITAJTE JOŠ:
Klima kaplje iz spoljašnje jedinice kad greje – Da li je to normalno ili znak kvara?
Kako se isključiti sa sistema centralnog grejanja
Zašto se javlja vazduh u radijatoru i kako trajno rešiti problem
U Novom Sadu grejna sezona takođe može biti produžena najduže do 3. maja, ako temperatura u 21 čas tri dana uzastopno bude 12 stepeni ili niža. Lokalna odluka predviđa i završetak sezone kada, počev od 13. aprila, tri dana uzastopno večernja temperatura bude viša od 12 stepeni.
Kragujevac predviđa mogućnost nastavka grejanja do 3. maja, uz uslov da večernja temperatura tokom dva uzastopna dana bude 12 stepeni ili niža.
U Subotici je predviđena mogućnost nastavka isporuke toplote do 30. aprila, dok se u Knjaževcu, prema informacijama lokalne toplane, grejna sezona zbog hladnog vremena može produžiti do 1. maja.
Zbog toga datum završetka grejne sezone ne treba poistovećivati sa obaveznim isključivanjem svih toplana. Presudni su vremenski uslovi i pravila koja važe u konkretnom gradu.
U koliko sati u toku dana počinje i završava se grejanje?
Grejna sezona ne podrazumeva da radijatori moraju biti topli tokom sva 24 sata. Većina sistema daljinskog grejanja ima propisan dnevni režim rada.
U Beogradu grejni dan uobičajeno traje od 6 do 22 časa, dok nedeljom i praznicima počinje u 7 časova.
U Novom Sadu grejanje radnim danima traje od 6 do 22 časa, a subotom, nedeljom i praznicima od 7 do 23 časa.
Kragujevačka Energetika navodi da grejni dan traje od 6.30 do 21.30, dok subotom i nedeljom traje od 7 do 22 časa.
Izuzetno, kada nastupe veoma niske spoljne temperature, toplane mogu produžiti grejni dan ili preći na neprekidnu isporuku toplotne energije. Zato se tokom najhladnijih zimskih dana radijatori mogu zagrevati i tokom noći.
Kolika temperatura mora da bude u stanu tokom grejne sezone?
Za korisnike centralnog grejanja važna je i temperatura koju toplana treba da obezbedi u stambenim prostorijama.
U Beogradu je propisana temperatura u dnevnim i spavaćim sobama, kuhinjama i predsobljima 20 stepeni Celzijusa, uz dozvoljeno odstupanje od jednog stepena. Za kupatila je predviđena temperatura od 22 stepena.
Propisane temperature u drugim gradovima mogu se razlikovati u skladu sa lokalnim odlukama i projektovanim uslovima grejanja.
Ako su radijatori hladni, a temperatura u stanu niža od propisane, prvo treba proveriti da li isti problem imaju i ostali stanari zgrade. Uzrok može biti kvar na kućnoj instalaciji, problem u toplotnoj podstanici ili poremećaj u snabdevanju iz gradske toplovodne mreže.
U takvim slučajevima potrebno je kontaktirati nadležnu toplanu, odnosno upravnika zgrade ako se sumnja na problem sa unutrašnjim instalacijama.

