Tema

Koja je idealna sobna temperatura i kako je održavati

Kolika je idealna sobna tempertura je pitanje koje se često postavlja tokom zimskih, ali i tokom letnjih meseci. Od idealne temperture u stanu zavisi komfor, zdravlje ukućana, potom i zdravlje same kuće i na kraju, ali takođe važno, visina računa za grejanje ili klimatizaciju

Dobrom kontrolom sobne temperture, kako zimi, tako i leti, prvenstveno se utiče na komfor stanovanja. Previsoka temperatura u stanu narušava udobnost, izaziva pospanost i umor. Ukoliko radite od kuće, ili je u vašoj kancelariji previsoka tempertura, to može da dovede do problema sa koncentracijom i bržeg zamaranja. Preniska temperatura, s druge strane, takođe nije prijatna, a povećan je i rizik od prehlade.

Koja je preporučena tempertura u prostorijama u stanu

Prema zvaničnim podacima idealna tempertura u dnevnoj sobi je od 20 do 22 stepena Celzijusa. Naravno, to može umnogome da varira usled mnogo faktora. Zavisno od navika ukućana ista temperatura nekada može da bude previsoka, a nekad preniska.
To zavisi od nivoa aktivnosti, garderobe koju nosite. Takođe, tu su i neke individualne potrebe, a treba uzeti u obzir da starijim ukućanima uglavnom prija za stepen-dva viša sobna temperatura.

PROČITAJTE JOŠ:

Šta su to pametni ili smart termostati

Kako termostatski radijatorski ventili smanjuju troškove grejanja

Kako dopuniti vodu u kućnom sistemu centralnog grejanja

Stoga podatak o preporučenoj sobnoj temperaturi ne treba uzeti zdravo za gotovo, već ga prilagoditi svojim potrebama. Ono što je jedno od pravila koje uvek važi je to da temperatura u spavaćoj sobi treba da bude niža od one u dnevnoj sobi. Naravno, to se odnosi na noćne časove, kada bi trebao da je tempertura snižena u celom stanu.

Savremeni termostatski ventili precizno regulišu temperaturu, ali i štede energiju

Naime, idealna temperatura za spavanje je svega 16 do 18 stepeni. Niža tempertura u spavaćoj sobi u noćnim satima doprinosi mnogo boljem snu i kvalitetnijem odmoru. Mnogo je zdravije dodati još jedan prekrivač, nego podizati temperaturu u prostoriji.

Za kupatilo važi suprotno – preporučena tempertura je izmađu 21 i 24 stepena Celzijusa. Ne samo iz razloga što smo u kupatilu često oskudnije odeveni ili se tuširamo, već zato što viša tempertura štiti zidove od pojave buđi.

Naime, u kupatilu je zbog tuširanja i vlažnih peškira povišena koncentracija vlage. Vazduh više temperture ima sposobnost da bolje apsorbuje vlagu, tako da je manja mogućnost njenog kondenzovanja na zidovima, pa je manji i rizik od pojave buđi. Naravno, napomenimo i to da bi posle svakog tuširanja kupatilo trebalo dobro provetriti otvaranjem prozora ili uključivanjem ventilatora.

Kako da regulišem idealnu temperturu u stanu

Jedno od od pitanja je – kako regulisati željenu temperturu. Srećom, danas je to mnogo lakše nego ranijih godina. Ukoliko imate sopstveni sistem centralnog grejanja temperaturu u dnevnoj sobi ćete najlakše održavati uz pomoć kvalitetnog termostata.

Ne mora to da bude najsavremeniji smart termostat, ali dobro je da bude kvalitetan digitalni termostat koji temperaturu meri u preciznim podeocima i koji sistemu centralnog grejanja šalje adekvatnu i pravovremenu informaciju. Ako imate klasičan stari mehanički termostat sa rotirajućim prekidačem, ne očekujte da će tempertura u stanu biti baš idealna, odnosno ona će zbog grubog merenja, oscilovati u opsegu od preniske do previsoke.

PROČITAJTE JOŠ:

Bežični termostati – Prednosti, mane, pravilna montaža i upotreba

Kako kvalitetan termosat smanjuje troškove za grejanje

Norveški radijatori ili TA peći i kako izbeći “crvenu zonu”

Kako se termostat centralnog grejanja nalazi obično u dnevnoj sobi, pitanje je kako uticati na temperturu u spavaćim sobama. Smanivanjem temperture termostata u dnevnoj sobi sa 22 stepena na 18 stepeni bi trebalo da snizi temperturu i u spavaćim sobama, pod uslovom da je sistem centralnog grejanja adekvatno proračunat.

Ukoliko je u noćnim satima tempertura u vašoj spavaćoj sobi ipak previsoka i neugodna za spavanje, problem možete da rešite ugradnjom termostatskog ventila. Takođe, danas se u ponudi nalaze i pametni digitalni termostatski ventili koji omogućavaju mnogo preciznije merenje sobne temperture i njeno preciznije doziranje. Opcija je takođe i mogućnost programiranja rada unapred, kao i daljinsko rukovanje.

Ugradnja termostatskih ventila u kućama sa sopstevnim sistemom grejanja ne doprinosi samo komforu, već i smanjenju utroška energije. Ipak, kvalitetan termostatski ventil može da bude koristan i u stanovima povezanim na daljinske sisteme grejanja. Veoma je čest slučaj da je u pojedinim prostorijama pretoplo, a to se ugradnjom termostatskog ventila veoma lako rešava.